Očuvanje kalemljenjem na divlje podloge
Naučni, ekološki i kulturološki značaj
Naučni značaj starih sorti i šumskih voćkarica danas postaje sve jasniji. Njihova genetska otpornost na bolesti i štetočine i prilagođenost lokalnim uslovima čine ih važnim resursom u oplemenjivanju.
Ekološka vrednost ogleda se u smanjenju emisije ugljen-dioksida, kao i u tome što je za njihovo gajenje potrebno značajno manje hemijskih tretmana, dok njihov kulturološki značaj čini da svaka stara sorta nosi deo identiteta jednog kraja.
Klimatski faktori i prinos kruške
Na oscilacije u prinosima kruške najviše utiču klimatski faktori:
- pozni prolećni mrazevi
- visoke temperature u periodu vegetacije
- suša, olujni vetrovi, grad
Otpornost na ove faktore u direktnoj je vezi sa:
- baznim temperaturama (biološki minimum 12 °C)
- vegetacionim periodom (180 dana)
- vremenom sazrevanja plodova
Verovatnoća pojave poznih prolećnih mrazeva se drastično smanjuje, pa se štete kod kruške mogu očekivati približno jednom u deset godina.
Dužina vegetacije kruške
Dužina perioda vegetacije podrazumeva vreme od kretanja vegetacije do sazrevanja plodova. Kruška je voćna vrsta sa jednim od najdužih perioda sazrevanja – oko 180 dana.
Na teritoriji Srbije krušku nije moguće gajiti:
- na oko 1/3 teritorije – sa aspekta dužine vegetacije
- na više od 50% teritorije – zbog nepodudaranja toplog perioda i sazrevanja plodova
Udeo nepogodnih područja se smanjuje:
- 1986–2005: 54,0%
- 2021–2040: 44,4%
- 2041–2060: 22,3%
- 2081–2100: 9,2%
Potrebe za navodnjavanjem (2000–2019):
- Toplički okrug: 391,9 mm
- Nišavski okrug: 452,5 mm
Opisi vrsta divljih krušaka
Pyrus spinosa
Slabo trnovita. List gladak sa bogatom voštanom prevlakom, naličje svetlije i slabo maljavo.
Zbog ranijeg sazrevanja prisutni su samo mumificirani plodovi velike tvrdoće.
Izraženo prisustvo sklerenhima u predelu semene lože.

Pyrus nivalis (Snegulja, Snežna kruška)
Stablo visine do 10 m. Krošnja široka oko 8 m, blago srebrne nijanse.
Grane uspravne, izbojci debeli, bez trnova.
Listovi plavičasto-zeleni, obrasli kratkim dlačicama sa lica i naličja, testerasto nazubljeni.

Pyrus pyraster
Slabo prisustvo trnolikih izbojaka.
Listovi duguljasti, lice tamnozeleno do crvenkastih tonova, glatko, s blagom voštanom prevlakom.
Prisutni plodovi različitog stepena zrelosti.
Umereno prisustvo sklerenhima u predelu semene lože.

Sakupljanje i priprema semena
Kvalitetno stablo divlje kruške nalazi se na obroncima Jastrebca (428 m n.v.), visoko preko 20 m, širokokupaste krošnje i duboke starosti, sa redovnom rodnošću.


Postupak:
- plodovi sa 6–8 semenki odvojeni od pulpe
- prosušeni nekoliko dana
- stratifikacija u sitnom rečnom pesku bez organskih primesa
- dubina supstrata: do 20 cm
- temperatura: 3–5 °C
- trajanje: 100 dana (optimalno 74–119 dana)


Ogled – sadnja sejanaca
U maju 2022. posađeno je 28 sejanaca na dva lokaliteta (po 14):
Tokom vegetacije praćeni su klimatski uslovi, a na kraju merene su:
- visina i prečnik stabla
- broj i dužina bočnih grana

Zaključak:
Gotovo dvostruko veći napredak rasta sejanaca na lokalitetu Toplica potvrđuje da je ovo povoljna regija za gajenje kruške i očuvanje genetičkih potencijala, naročito zbog snažnog korenovog sistema i dobre adaptacije na klimatske promene, bolesti i štetočine.
Virusi kod jabucastog voća (pregled)
- ApMV – prenosi se vegetativno
- ACLSV – retko semenom i polenom
- ASGV – prenosi se semenom (visok rizik)
- ASPV – problem u kombinaciji podloga–kalem
- PVYV – ograničen na krušku, samo vegetativno
- ApMaV – vegetativni prenos
Istraživanje štetočina – Cydia pomonella






Ispitivana je reakcija imaga jabukinog smotavca na plodove:
- jabuke (Zlatni delišes, Budimka)
- divljih krušaka (Pyrus pyraster, P. spinosa, P. nivalis)
Najveća aktivnost zabeležena je na plodovima sorte Zlatni delišes, dok je na Budimki i divljim kruškama izostala.
Izvor i foto: Veroslava Kocić saradnik u nastavi Topličke akademije strukovnih studija
