Sobne biljke koje smanjuju stres i unose mir u dom: Prirodni saveznici za bolje raspoloženje

U vremenu kada su stres, umor i svakodnevne obaveze postali deo naše svakodnevice, sve više ljudi traži načine da svoj dom pretvore u oazu mira i opuštanja. Stručnjaci ističu da biljke ne predstavljaju samo ukras prostora, već mogu pozitivno da utiču na raspoloženje, kvalitet sna i opšte psihofizičko stanje.

Upravo zato je važno da u stanu stvorimo atmosferu i komfor koji će nam pomoći da povratimo izgubljenu energiju. Pošto je boravak u prirodi često ograničen obavezama, deo zelenila možemo uneti u svoj dom i tako sebi obezbediti prijatnije i zdravije okruženje. Ipak, mnogi ljudi nikada nisu gajili biljke ili ne uspevaju da ih održe u životu duži vremenski period. Zato je važno napraviti pametan izbor i odabrati vrste koje ne zahtevaju previše pažnje, a pritom uspešno rastu u uslovima kakvi vladaju u većini stanova. Predstavljamo vam nekoliko biljaka koje će svojim izgledom i mirisima probuditi čula, opustiti napetost i oplemeniti svaki životni prostor.

Jasmin

Svi znamo kako ova biljka ima jak i opojan miris, koji ne samo da prija našim čulima, već je i naučno dokazano da poboljšava kvalitet sna. Dobar san značajno utiče na fizičko i psihičko zdravlje, pa ako sebi obezbedite kvalitetan san, bićete funkcionalniji i lakše ćete kanalisati emocije. Mnogi znaju da se jasmin koristi kao sastojak brojnih parfema, ali i u aromaterapiji, jer veoma povoljno utiče na dobro raspoloženje. Iz svega ovoga može se zaključiti da je spavaća soba jedno od najboljih mesta za ovu biljku. Jasmin je penjačica, pa joj je potrebno obezbediti oslonac. Voli sunce, orošavanje i redovno zalivanje. U stanu ga je najbolje držati pored prozora sa dosta prirodne svetlosti, ali bez dugotrajnog izlaganja jakom podnevnom suncu. Tokom proleća i leta potrebno ga je redovno zalivati, dok se zimi zalivanje smanjuje. Povremeno orošavanje listova doprinosi bujnijem rastu i obilnijem cvetanju.

Lavanda

Tera moljce, stavlja se pod jastuk za bolji san, a od nje se proizvode i brojna eterična ulja. Ova mediteranska biljka poznata je po ljubičastim cvetovima i srebrnastim listovima, dok njen prepoznatljiv miris smanjuje nivo stresa i anksioznosti. Lavanda može doprineti kvalitetnijem snu, a pojedina istraživanja pokazuju da pomaže i u smanjenju ubrzanog rada srca izazvanog stresom. Iako se najčešće viđa u dvorištima, sve češće se gaji i u saksijama na balkonima i terasama. Kao i jasmin, voli mnogo sunca, ali za razliku od njega ne zahteva često zalivanje. Najbolje uspeva u propusnom zemljištu i saksijama sa dobrom drenažom. Preterano zalivanje može dovesti do truljenja korena, pa je bolje da zemlja bude blago suva nego previše vlažna.

Ruzmarin

Još jedna biljka poreklom sa Mediterana koja se često koristi u aromaterapiji. Ruzmarin doprinosi osvežavanju i obogaćivanju kvaliteta vazduha u prostoru u kojem se nalazi. Osim prijatnog mirisa, smatra se da može pozitivno uticati na koncentraciju i pamćenje. Kao i druge aromatične biljke, pomaže u smanjenju stresa i napetosti. Njegova dodatna prednost je što se koristi i kao začin u kuhinji.

Sobne biljke koje smanjuju stres i unose mir u dom: Prirodni saveznici za bolje raspoloženje

Ruzmarin voli sunčana mesta i najbolje uspeva na južnim prozorima. Ne podnosi previše vlage, pa ga treba zalivati tek kada se površinski sloj zemlje osuši. Tokom toplijih meseci može se izneti na balkon ili terasu, gde će još bolje napredovati.

Aloja

Aloja se smatra jednim od najboljih prirodnih prečišćivača vazduha. Osim dekorativnog izgleda, poznata je i po svojoj primeni u kozmetici i narodnoj medicini. Ima sočne i mesnate listove, a njen gel se koristi za umirivanje kože nakon opekotina od sunca, manjih povreda i različitih iritacija. Ova biljka tokom noći smanjuje nivo ugljen-dioksida i pomaže u uklanjanju određenih štetnih materija iz vazduha. Odlično se pokazala i u smanjenju simptoma anksioznosti kod osoba koje je imaju u svom okruženju. Veoma je jednostavna za održavanje jer ne zahteva često zalivanje. Vlagu skladišti u svojim listovima, zbog čega dobro podnosi kraće periode suše. Najviše joj odgovara svetlo mesto u stanu, a zaliva se tek kada se zemlja potpuno osuši. Zimi joj je potrebno još manje vode, pa predstavlja idealan izbor za osobe koje često zaboravljaju na zalivanje biljaka.

Hrizantema

Hrizantema je poznata po tome što može doprineti smanjenju osećaja brige i stresa. Osim što ulepšava prostor raskošnim cvetovima različitih boja, ima i dugu tradiciju primene u narodnoj medicini. Ukoliko se koristi za pripremu čaja, hrizantema može pomoći u opuštanju organizma. Veoma je cenjena u azijskim zemljama, posebno u Kini, gde se vekovima koristi kao prirodna pomoć kod različitih tegoba poput povišene temperature, glavobolje, vrtoglavice i visokog krvnog pritiska. Za uspešno gajenje u stanu potrebno joj je mnogo svetlosti i redovno zalivanje. Najlepše cveta na osvetljenim mestima, ali bez direktnog izlaganja jakom podnevnom suncu. Redovnim uklanjanjem precvetalih cvetova podstiče se stvaranje novih pupoljaka.

Bršljan

Bršljan pozitivno utiče na kvalitet sna, a poznat je i po tome što može doprineti smanjenju simptoma alergija. Posebno se preporučuje osobama koje imaju problema sa disajnim putevima ili astmom. Preparati na bazi bršljana već dugo se koriste protiv kašlja i različitih respiratornih tegoba. Osim toga, ova biljka je veoma dekorativna i lako se uklapa u gotovo svaki enterijer. Bršljan uspeva i na svetlijim i na senovitijim mestima, što ga čini jednom od najprilagodljivijih sobnih biljaka. Potrebno mu je umereno zalivanje i povremeno orošavanje listova. Može se gajiti kao viseća biljka ili pustiti da se penje uz odgovarajući oslonac. Bez obzira na to da li birate mirisni jasmin, umirujuću lavandu, korisni ruzmarin, lekovitu aloju, raskošnu hrizantemu ili dekorativni bršljan, svaka od ovih biljaka može doprineti prijatnijem ambijentu u domu. Osim što oplemenjuju prostor, one unose dašak prirode u svakodnevni život i pomažu da se lakše izborimo sa stresom, umorom i napetošću koje nosi savremeni način života.

Foto i tekst: Ljiljana Natošević