Dok se poljoprivreda širom sveta suočava sa sušama, skupom električnom energijom i sve težim uslovima proizvodnje, pojedini inovatori pokušavaju da pronađu drugačija rešenja koja bi mogla da pomognu proizvođačima da uz manje troškove dođu do stabilnije proizvodnje. Među njima je i novosadski pronalazač Veljko Milković, čovek koji već decenijama razvija ideje iz oblasti mehanike, energije, oscilacija i održivih sistema.
Iako ga mnogi poznaju po dvostepenom mehaničkom oscilatoru, deo njegovih projekata odnosi se upravo na poljoprivredu, navodnjavanje, šumarstvo i racionalnije korišćenje prirodnih resursa.

– Budućnost poljoprivrede neće zavisiti samo od velikih traktora i skupe tehnologije. Čovek će morati mnogo više da koristi prirodne sile koje već postoje oko nas, a koje danas nedovoljno koristimo – kaže Veljko Milković.
Jedna od ideja na kojoj radi odnosi se na reflektujuće panele za poljoprivredu i šumske sisteme. Za razliku od klasičnih solarnih panela čija je osnovna namena proizvodnja električne energije, reflektujući paneli usmeravali bi svetlost prema određenim površinama, čime bi se povećala osvetljenost i stvorili bolji uslovi za rast biljaka.
Prema njegovim rečima, takvi sistemi mogli bi da imaju primenu u plastenicima, voćnjacima, rasadnicima, ali i na mestima gde mlade sadnice nemaju dovoljno svetlosti.
– Sunčeva energija je ogromna, ali je ljudi još ne koriste dovoljno racionalno. Reflektovanjem svetlosti moguće je pomoći biljkama u određenim periodima razvoja, naročito tamo gde postoji mnogo senke ili loša konfiguracija terena – objašnjava Milković.
Posebno zanimljiv deo njegovog koncepta odnosi se na projekte pošumljavanja i stvaranja novih zelenih zona. Umesto klasične slike ogromnih njiva bez vegetacije, Milković govori o sistemima u kojima bi šumski pojasevi, reflektujući paneli i sistemi za navodnjavanje zajedno činili jednu celinu.
– Šume nisu samo dekoracija prirode. One čuvaju vlagu, smanjuju zagrevanje zemljišta, štite od vetra i utiču na mikroklimu. Mislim da će budućnost biti u kombinaciji tehnologije i novih zelenih površina – smatra on.
U njegovim projektima često se pominju i sistemi za vodu, odnosno mehaničke pumpe zasnovane na principu oscilacija i gravitacije. Upravo je navodnjavanje danas jedan od najvećih troškova u poljoprivredi, posebno tokom letnjih meseci kada pumpe rade gotovo bez prestanka.

– Ako poljoprivrednik troši ogromnu količinu energije samo da bi prebacio vodu sa jedne tačke na drugu, onda je jasno da sistem mora da se unapredi. Mehanika može mnogo da pomogne u racionalnijem korišćenju energije – navodi Milković.
Njegove ideje usmerene su prvenstveno ka manjim gazdinstvima, voćarima i proizvođačima koji traže alternativna rešenja za navodnjavanje, proizvodnju hrane i održavanje zasada.
Pored pumpi za vodu i reflektujućih panela, Milković govori i o mogućnosti stvaranja samoodrživih sistema u kojima bi se kombinovali: mehanički uređaji, prirodna energija, sistemi za navodnjavanje i zaštita zelenih površina.
– Čovečanstvo ulazi u period kada će voda i energija postati važnije od mnogih drugih resursa. Zato je potrebno razvijati sisteme koji mogu da rade jednostavnije, ekonomičnije i bliže prirodi – kaže on.
Veljko Milković smatra da bi upravo šumski pojasevi i nova pošumljavanja mogli da imaju ogromnu ulogu u budućnosti poljoprivrede.
– Gole površine se mnogo brže zagrevaju i isušuju. Kada imate zelenilo i šumu, menjate čitavu mikroklimu prostora. Zato mislim da poljoprivreda budućnosti neće biti samo proizvodnja hrane već i obnova prirode – navodi novosadski inovator.
Njegove ideje godinama izazivaju pažnju i polemike, ali je činjenica da se teme kojima se bavi danas sve češće pojavljuju na svetskim konferencijama o ekologiji, održivoj energiji i poljoprivredi.
U vremenu klimatskih promena i rastućih troškova proizvodnje, koncepti koji povezuju energiju, vodu, šume i mehaniku više ne deluju kao daleka budućnost, već kao pravac kojim će svet morati da ide.
Foto i tekst: Ljiljana Natošević
