Vinograd Gajića z 1915. godine na mestu za koje je Žan Deko rekao da je druga Burgundija

Zamislite da pijete vino od grožđa iz stogodišnjeg vinograda. Samo zamislite. Neko ga je posadio još davne ratne 1915. godine, a ja sam imala priliku da ga probam.  I mogu vam reći da je odlično. Sama pomisao da vas vraća vek unazad, dovoljna je da vam se svidi. Još ako znate da je iz Aleksandrovca, iz Župe, nekada najboljeg vinogorja u Srbiji, nema sumnje da ćete biti oduševljeni. A kažu, mali je podrum tih Gajića. Kako mali, kad proizvodi ovakvo vino?

– Mali podrum Gajić, selo Zleginje, opština Aleksandrovac. Vinograd je stariji od sto godina, te nesrećne ratne 1915. godine je moj pradeda je iskrčio stari vinograd i zasadio, tada, nov. Kako tada tako i sada. Beremo iz istog vinograda, tri generacije. Moj otac je treća, ja već četvrta, a moja deca peta generacija koja radi u istom vinogradu – za sorte i ne treba da pitamo. Unapred se znaju.

– Kada nekog u Župi pitate, znate već unapred. To su prokupac i tamjanika. Prošla godina je bila sunčana, rekao bih i previše. Dostiglo je dosta briksa, ali manjak kiseline, pa je traženje balansa bilo prilično. Međutim, ako poredimo sa nekom kišnom godinom, bila je dobra – objašnjava Saša Gajić, četvrta generacija koja bere grožđe iz istog vinograda i napuni godišnje do 10 hiljada boca.

Vinograd Gajića z 1915. godine na mestu za koje je Žan Deko rekao da je druga Burgundija

– Godišnje proizvedemo vina do 10 hiljada boca, u većini slučajeva plasiramo u Beogradu, jer živimo u Zemunu, zatim oko vinarije,  Kruševac, Aleksandrovac. Najpoznatije vino nam je Crveni vitez, od prokupca – a da li će i ova godina biti dobra, za sada nije upitno. Krenulo je kako treba, nadamo se da će tako i ostati.

– Ova godina je u vinogradu krenula idealno, lepo je poneo rod, nema bolesti, ni previše kiše što bi moglo da donese problema – zadovoljan je Gajić, napominjući da se Župa polako vraća na mapu vinske Srbije.

Vinograd Gajića z 1915. godine na mestu za koje je Žan Deko rekao da je druga Burgundija

– Župa se vraća i vraćaće se, ali da bi se vratila tamo gde je bila treba vremena. Naša zemlja u Župi je idealna za vinograde. 1904. godine kada je Žan Deko došao u Aleksandrovac i pogledao sve njene brežuljke od istoka do zapada, samo je rekao „auh, ovo je druga Burgundija“. Nešto izuzetno, umerena kontinentalna klima, sa ružom vetrova. Aleksandrovac je u dolini Kopaonika, Goča i Jastrepca sa druge strane. Pored je jezero Ćelije, naši vinogradi su pored jezera, mislim da splet klime, vazduha i vode daje takve rezultate – ako ćete verovati na reč, rezultati su odlični.

Tekst i foto: Zorica Dragojević